Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 21. travnja 2016.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, kao što je odlučeno 10. ožujka 2016., povećali smo iznos mjesečnih kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira sa 60 mlrd. EUR na 80 mlrd. EUR. Kao što smo već rekli, predviđa se da će se kupnje provoditi do kraja ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Nadalje, u lipnju ćemo provesti prvu operaciju iz novog niza ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO II) i počet ćemo kupnje u sklopu programa kupnji vrijednosnih papira sektora poduzeća. Više informacija o elementima provedbe programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća bit će objavljeno na mrežnim stranicama ESB‑a poslije konferencije za novinare.

Nakon što smo početkom ožujka donijeli sveobuhvatan paket odluka, poboljšali su se opći uvjeti financiranja u europodručju. Jača prijenos učinka poticaja monetarne politike na poduzeća i kućanstva, prije svega kroz bankovni sustav. Međutim, i dalje postoje globalne neizvjesnosti.

U sljedećem razdoblju ključno je zadržati primjeren stupanj monetarne prilagodljivosti onoliko dugo koliko bude potrebno da se podupre zamah gospodarskog oporavka u europodručju i ubrza povratak stope inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %. Upravno vijeće i dalje će pozorno pratiti kretanja izgleda za stabilnost cijena u sljedećem razdoblju i, ako to budu opravdavale okolnosti, upotrijebit će sve instrumente kojima raspolaže u skladu s ovlastima. U ovim okolnostima ključno je osigurati da se trenutačno okružje vrlo niske inflacije ne ustali zbog nastanka drugog kruga učinaka na plaće i određivanje cijena.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,3 % u četvrtom tromjesečju 2015. Na rast je povoljno djelovala domaća potražnja, dok je na njega nepovoljno djelovao razmjerno slab izvoz. Novi podatci za prvo tromjesečje 2016. upućuju na zaključak da proizvodnja i dalje raste, približno jednakom brzinom kao u posljednjem tromjesečju 2015. Očekujemo da će se gospodarski oporavak u sljedećem razdoblju nastaviti. Naše mjere monetarne politike i dalje posebno podupiru domaću potražnju. Njihov povoljan utjecaj na uvjete financiranja, zajedno s većom profitabilnošću poduzeća, pridonosi ulaganju. Osim toga, prilagodljivost naše monetarne politike, daljnji rast zaposlenosti zbog prethodnih strukturnih reformi te još uvijek razmjerno niska cijena nafte trebali bi i dalje podupirati realni raspoloživi dohodak kućanstava i privatnu potrošnju. Usto, fiskalne su politike u europodručju blago ekspanzivne. Istodobno na gospodarski oporavak u europodručju i dalje nepovoljno djeluju daljnje bilančne prilagodbe u više sektora, nedovoljno brza provedba strukturnih reformi i slabiji izgledi za rast u zemljama s tržištima u nastajanju.

Rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni. Naše nedavne odluke monetarne politike povoljno su se odrazile na opće uvjete financiranja, što bi trebalo poduprijeti izglede za potrošnju i ulaganja. Međutim, neizvjesnosti još uvijek postoje i posebno se odnose na kretanja u svjetskom gospodarstvu i na geopolitičke rizike.

Prema podatcima Eurostata godišnja je inflacija europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u ožujku 2016. iznosila 0,0 %, u usporedbi s –0,2 % u veljači, što je prije svega odraz rasta inflacije cijena usluga. Sudeći po sadašnjim cijenama ročnica energenata, stope inflacije mogle bi u sljedećim mjesecima ponovno poprimiti negativne vrijednosti, prije no što počnu rasti u drugoj polovini 2016. Nakon toga stope inflacije trebale bi u 2017. i 2018. nastaviti rasti poduprte našim mjerama monetarne politike i očekivanim gospodarskim oporavkom.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) nastavio je snažno rasti u veljači 2016., pri čemu je njegova godišnja stopa rasta ostala nepromijenjena i iznosila 5,0 %. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u veljači iznosila 10,3 %, nakon što je u siječnju iznosila 10,5 %.

Nastavlja se postupni oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je s 0,6 % u siječnju na 0,9 % u veljači 2016. Kretanja u odobravanju kredita poduzećima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je na 1,6 % u veljači 2016., nakon što je u siječnju iznosila 1,4 %.

Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka za prvo tromjesečje 2016. ukazuje na daljnje poboljšanje uvjeta kreditiranja za poduzeća i na povećanje potražnje za svim vrstama kredita. Povećanje potražnje za bankovnim kreditima poduprli su niska razina kamatnih stopa, potreba za financiranjem u svrhu ulaganja i izgledi za tržišta stambenih nekretnina.

Mjerama monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. jasno su se poboljšali uvjeti zaduživanja poduzeća i kućanstava kao i kreditni tokovi u cijelom europodručju. Sveobuhvatnim paketom novih mjera monetarne politike koje su donesene u ožujku ove godine podupire se sadašnje povećanje rasta kredita, čime se pruža potpora oporavku realnog gospodarstva.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za očuvanjem odgovarajućeg stupnja prilagodljivosti monetarne politike kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Kao što je Upravno vijeće već više puta naglasilo, a što je naišlo na odjek i u europskim i u međunarodnim raspravama o politikama, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos i na nacionalnoj i na europskoj razini. Strukturne politike su nužne s obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju. Posebno, mjere povećanja produktivnosti i poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanje odgovarajuće javne infrastrukture ključni su za povećanje ulaganja i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Brzom i učinkovitom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo da će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će i europodručje postati otpornije na svjetske šokove. Fiskalne politike također bi trebale podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta o stabilnosti i rastu ključno je za održavanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.