EUR-Lex Pristup zakonodavstvu Europske unije

Natrag na početnu stranicu EUR-Lex-a

Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex

Dokument 32014O0009

2014/304/EU: Smjernica Europske središnje banke od 20. veljače 2014. o domaćim operacijama upravljanja imovinom i obvezama od strane nacionalnih središnjih banaka (ESB/2014/9)

SL L 159, 28.5.2014., str. 56–65 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Pravni status dokumenta Više nije na snazi, Datum isteka: 30/09/2019; stavljeno izvan snage 32019O0007

ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2014/304/oj

28.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 159/56


SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 20. veljače 2014.

o domaćim operacijama upravljanja imovinom i obvezama od strane nacionalnih središnjih banaka

(ESB/2014/9)

(2014/304/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu alineju njegovog članka 127. stavka 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 12. stavak 12.1. i članak 14. stavak 14.3.,

Budući da:

(1)

Ostvarenje jedinstvene monetarne politike zahtijeva da Europska središnja banka (ESB) utvrdi opća načela kojih se moraju pridržavati nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro kada na vlastitu inicijativu obavljaju domaće operacije s imovinom i obvezama; takve operacije ne bi trebale ometati jedinstvenu monetarnu politiku.

(2)

Repo ugovori, koje nacionalne središnje banke sklope s nacionalnim središnjim bankama izvan Eurosustava, mogu nakon stupanja na snagu utjecati na likvidnost u eurima i time na jedinstvenu monetarnu politiku. Stoga je radi bolje zaštite cjelovitosti jedinstvene monetarne politike Upravno vijeće 22. listopada 2009. odlučilo da je njegova prethodna suglasnost potrebna za određene sporazume o likvidnosti koje sklope nacionalne središnje banke s nacionalnim središnjim bankama izvan Eurosustava.

(3)

Radi očuvanja cjelovitosti jedinstvene monetarne politike i poticanja plasmana državnih depozita na tržište, kako bi se olakšalo upravljanje likvidnošću i provedba monetarne politike Eurosustava, moraju se odrediti ograničenja remuneracija državnih depozita koji se drže kod nacionalnih središnjih banaka kao fiskalnih agenata sukladno članku 21. stavku 21.2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”). Osim toga, uvođenjem gornje granice remuneracije državnih depozita utemeljene na kamatnim stopama na tržištu novca omogućava se lakše praćenje postupanja nacionalnih središnjih banaka u skladu sa zabranom monetarnog financiranja koje provodi ESB u skladu s člankom 271. točkom d. Ugovora.

(4)

S obzirom na izvanrednu i privremenu narav državnih depozita povezanih s Europskom unijom/Međunarodnim monetarnim fondom i drugim usporedivim programima financijske potpore, primjenjivi postupci ne bi trebali ograničavati mogućnost nacionalne vlade da drži depozite kod svoje nacionalne središnje banke, poglavito zbog toga što držanje tih depozita može činiti dio uvjeta odgovarajućeg programa. Isključivanje takvih depozita iz iznosa praga ne utječe negativno na jedinstvenu monetarnu politiku u istom omjeru kao i držanje državnih depozita u drugim državama članicama čija je valuta euro.

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ova se smjernica primjenjuje na sve operacije nacionalnih središnjih banaka koje obuhvaćaju iznose u eurima, uključujući operacije koje nacionalne središnje banke obavljaju kao nalogodavci u vlastito ime ili kao agenti u ime trećih osoba ili istodobno kao nalogodavci i agenti. Smjernica se ne primjenjuje na sljedeće operacije:

(a)

stalno raspoložive mogućnosti i operacije koje izvršavaju nacionalne središnje banke na inicijativu ESB-a, osobito operacije koje se obavljaju u skladu sa Smjernicom ESB/2011/14 (1);

(b)

transakcije plemenitim metalima i devizne poslove na teret sredstava u eurima koje su obuhvaćene Smjernicom ESB/2003/12 (2);

(c)

operacije nacionalnih središnjih banaka u vezi likvidnosne podrške u nuždi.

2.   Članci 7. i 8. ne primjenjuju se na operacije koje nacionalne središnje banke obavljaju:

(a)

u svojstvu fiskalnih agenata sukladno članku 21. stavku 21.2 Statuta ESSB-a;

(b)

za svoje administrativne svrhe ili za svoje osoblje sukladno članku 24. Statuta ESSB-a;

(c)

prilikom upravljanja mirovinskim fondom za svoje osoblje;

(d)

prilikom upravljanja depozitnim programom za svoje osoblje ili druge stranke;

(e)

prilikom prijenosa svoje dobiti državi.

Operacije koje obavlja mirovinski fond osoblja nacionalne središnje banke, kojim upravlja samostalna institucija, izuzete su iz članaka 6. i 9. Povrh toga, zahtjevi za ex post izvješćivanje iz članaka 6. i 9. ne primjenjuju se na operacije koje nacionalne središnje banke obavljaju za svoje administrativne svrhe ili transakcije deponiranja vezane uz tekuće račune koje osoblje ili stranke drže kod nacionalnih središnjih banaka.

3.   Osim zahtjeva za ex post izvješćivanje iz članka 6. stavka 1., ova Smjernica se ne primjenjuje na operacije u okviru usluga Eurosustava na području upravljanja pričuvama.

4.   Ne dovodeći u pitanje gornji stavak 1., članci 5. i 11. primjenjuju se na državne depozite nominirane u eurima ili u stranoj valuti.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

(a)

„repo ugovor” znači ugovor na temelju kojeg su se nacionalna središnja banka i nacionalna središnja banka izvan europodručja sporazumjele o provođenju jedne ili više određenih repo transakcija. Kod repo transakcije jedna strana pristaje kupiti od druge strane (ili prodati joj) vrijednosne papire nominirane u eurima uz plaćanje ugovorene cijene u eurima na datum trgovanja, uz istovremeni sporazum o prodaji drugoj strani (ili kupnji od nje) jednakovrijednih vrijednosnih papira uz plaćanje druge ugovorene cijene u eurima na datum dospijeća;

(b)

„država” znači sve javne subjekte države članice ili bilo koje javne subjekte Unije navedene u članku 123. Ugovora, kao što se tumači u smislu Uredbe vijeća (EZ) br. 3603/93 (3), osim za kreditne institucije u javnom vlasništvu, prema kojima, u pogledu ponude pričuva nacionalnih središnjih banaka, nacionalne središnje banke i ESB postupaju jednako kao i prema privatnim kreditnim institucijama.

(c)

„državni depoziti” znači sve prekonoćne i oročene depozite koje prihvaćaju nacionalne središnje banke od države, uključujući depozite u stranim valutama;

(d)

„kamatna stopa na neosiguranom prekonoćnom tržištu” znači: (a) u odnosu na prekonoćne depozite u domaćoj valuti, prosječna eurska prekonoćna kamatna stopa na europskom međubankovnom tržištu (EONIA); (b) u odnosu na prekonoćne depozite u stranoj valuti, usporediva kamatna stopa;

(e)

„kamatna stopa na osiguranom tržištu” znači: (a) u odnosu na oročene depozite u domaćoj valuti, referentnu kamatnu stopu za repo poslove (EUREPO) s usporedivim dospijećem ako je dostupno, i (b) u odnosu na oročene depozite u stranoj valuti, usporediva kamatna stopa;

(f)

„bruto domaći proizvod” znači vrijednost ukupne proizvodnje dobara i usluga, umanjene za intermedijarnu potrošnju i uvećanu za neto poreze na proizvode i uvoze, u određenom razdoblju;

(g)

„kamatna stopa na novčane depozite” znači unaprijed utvrđenu kamatnu stopu koja se primjenjuje na druge ugovorne strane kojima novčani depoziti Eurosustava omogućavaju polaganje prekonoćnih depozita kod nacionalne središnje banke.

Članak 3.

Organizacijska pitanja

1.   Nacionalne središnje banke poduzimaju odgovarajuće mjere, koje prati Izvršni odbor, za omogućavanje drugim ugovornim stranama da razlikuju operacije koje obavljaju nacionalne središnje banke na temelju ove Smjernice od operacija Europskog sustava središnjih banaka koje obavljaju nacionalne središnje banke u skladu s instrumentima i postupcima utvrđenim u Smjernici ESB/2011/14.

2.   Nacionalne središnje banke poduzimaju odgovarajuće mjere kojima se osigurava da nacionalne središnje banke prilikom obavljanja poslova obuhvaćenih ovom Smjernicom ne koriste povjerljive informacije o monetarnoj politici.

3.   Nacionalne središnje banke obavještavaju ESB o mjerama poduzetim u skladu sa stavcima 1. i 2.

Članak 4.

Prethodna suglasnost za repo ugovore s nacionalnim središnjim bankama izvan Eurosustava

1.   Prije nego što nacionalne središnje banke sklope repo ugovore s nacionalnim središnjim bankama izvan Eurosustava, dostavljaju te ugovore ESB-u radi prethodne suglasnosti Upravnog vijeća.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u svoje zahtjeve za prethodnu suglasnost što je ranije moguće prije predviđenog datuma sklapanja repo ugovora. Svaki zahtjev mora sadržavati barem sljedeće podatke:

(a)

identitet druge ugovorne strane repo ugovora;

(b)

svrhu repo ugovora;

(c)

iznos i datume određenih repo transakcija, u mjeri u kojoj su ti podaci dostupni; predviđeni agregirani iznos tih transakcija;

(d)

dospijeće repo ugovora i u mjeri u kojoj su ti podaci dostupni, dospijeće određenih repo transakcija koje se trebaju obaviti;

(e)

sve druge podatke koje nacionalna središnja banka koja podnosi zahtjev smatra bitnim.

3.   Upravno vijeće daje odgovor na svaki zahtjev što je prije moguće, a svakako najkasnije u roku od 40 radnih dana nakon primitka zahtjeva.

4.   Prilikom primitka zahtjeva za davanje prethodne suglasnosti, Upravno vijeće uzima u obzir:

(a)

glavni cilj u vidu osiguravanja cjelovitosti monetarne politike;

(b)

očuvanje učinkovitosti upravljanja likvidnošću u eurima od strane Eurosustava;

(c)

koordinirani pristup Eurosustava u odnosu na provođenje repo transakcija s nacionalnim središnjim bankama izvan Eurosustava;

(d)

jednaka pravila igre za sve kreditne institucije koje se nalaze u državi članici čija je valuta euro.

5.   Ako Upravno vijeće smatra da repo ugovor ne bi bio u skladu s ciljevima utvrđenim u stavku 4. može zahtijevati da se repo ugovor, koji mu je dostavljen radi davanja suglasnosti:

(a)

sklopi kasnije od prvotno planiranog datuma; ili

(b)

na određeni način izmijeni i ponovno podnese radi davanja suglasnosti prije nego što ga odgovarajuća nacionalna središnja banka sklopi.

6.   Upravno vijeće nastoji udovoljiti zahtjevima za prethodnu suglasnost nacionalnih središnjih banaka uzimajući u obzir načela razmjernosti i nediskriminacije.

Članak 5.

Ograničenja remuneracija državnih depozita

1.   Na remuneracije državnih depozita primjenjuju se sljedeće gornje granice:

(a)

za prekonoćne depozite, kamatna stopa na neosiguranom prekonoćnom tržištu;

(b)

za oročene depozite, kamatna stopa na osiguranom tržištu ili, ako nije dostupna, kamatna stopa na neosiguranom prekonoćnom tržištu.

2.   Na bilo koji kalendarski dan, ukupni iznos svih prekonoćnih i oročenih državnih depozita kod nacionalne središnje banke koji premašuje: (a) 200 milijuna eura; ili (b) 0.04 % bruto domaćeg proizvoda države članice u domicilnoj državi nacionalne središnje banke remunerira se po nultoj kamatnoj stopi.

3.   Na državne depozite povezane s Europskom unijom/Međunarodnim monetarnim fondom i drugim programima financijske potpore, koji se drže na računima kod nacionalnih središnjih banaka, primjenjuje se stavak 1., ali se ne uračunavaju u iznos praga naveden u stavku 2.

Članak 6.

Izvješćivanje

1.   Nacionalne središnje banke podnose ESB-u ex ante izvješća o učinku ukupne neto likvidnosti njihovih operacija upravljanja domaćom imovinom i obvezama u kontekstu općeg okvira Eurosustava za upravljanje likvidnošću. Nacionalna središnja banka uključuje prijenos svoje dobiti državi u svoju prognozu autonomnih faktora likvidnosti najkasnije jedan tjedan prije izvršenja prijenosa. Nadalje, nacionalna središnja banka osigurava putem odgovarajućih mjera da operacije ulaganja i depozitni programi ne proizvedu učinke po likvidnost koji se ne mogu točno prognozirati.

2.   Upotrebljavajući format za ex post izvješćivanje iz Priloga II. ove Smjernice, nacionalne središnje banke jednom mjesečno podnose ESB-u ex post izvješće o pojedinostima operacija koje su obavile tijekom prethodnog mjeseca. U vezi mjesečnog ex post izvješća, opći prag od 500 milijuna eura primjenjuje se na mjesečni promet u svakoj pojedinačnoj kategoriji navedenoj u Prilogu II., pri čemu se transakcije uračunavaju u iznos praga na sljedeći način:

(a)

bruto zbroj kupnji, prodaja i otkupa za svaku od sljedećih kategorija:

i.

operacije ulaganja;

ii.

upravljanje mirovinskim fondovima;

iii.

djelatnosti agenta;

(b)

bruto zbroj vrijednosnih papira koji se daju ili uzimaju u zajam za sljedeće kategorije:

i.

zajmovi vrijednosnih papira; i

ii.

repo transakcije;

(c)

bruto zbroj odobrenih kredita i primljenih depozita za kategoriju kreditnih i depozitnih programa;

(d)

iznos za svaku od sljedećih kategorija:

i.

obveze prema trećim osobama; i

ii.

prijenos i potpore.

Ako je bruto zbroj transakcija u kategoriji ispod odgovarajućeg praga, nacionalne središnje banke u izvještajni format unose nulu, kao i u slučajevima u kojima transakcije nisu obavljene. Nacionalne središnje banke mogu nastaviti podnositi izvješća ESB-u o svim svojim transakcijama čak i ako prag za jednu ili više kategorija nije dosegnut (potpuno izvješćivanje).

Za transakcije u eurima koje se obavljaju u okviru usluga Eurosustava na području upravljanja pričuvama, nacionalne središnje banke postupaju, pored toga, u skladu sa ostalim primjenjivim izvještajnim zahtjevima.

3.   Ako se na temelju izvještajnih zahtjeva otkrije da operacije upravljanja imovinom i obvezama određene nacionalne središnje banke proturječe zahtjevima jedinstvene monetarne politike, ESB može dati posebne upute u odnosu na postupanje predmetne nacionalne središnje banke prilikom upravljanja imovinom i obvezama.

Članak 7.

Pragovi

1.   Operacije se ne mogu obavljati iznad praga navedenog u Prilogu I. ove Smjernice bez prethodne suglasnosti ESB-a. Takav se prag primjenjuje i na repo transakcije ne dirajući u postupak davanja prethodne suglasnosti za repo ugovore iz članka 4.

2.   Pored praga za dnevne agregirane operacije iz Priloga I. ove Smjernice, ESB može utvrditi i primjenjivati dodatne pragove za kumulativne kupnje nacionalnih središnjih banaka ili prodaje imovine i obveza u bilo kojem određenom razdoblju.

3.   Upravno vijeće može u svako doba promijeniti prag iz Priloga I. ove Smjernice.

Članak 8.

Postupak povodom zahtjeva za davanje prethodne suglasnosti

1.   Nacionalne središnje banke prosljeđuju svoje zahtjeve za prethodnu suglasnost što je ranije moguće. Ako se operacija mora namiriti istog dana ili sljedećeg radnog dana, ESB prima takve zahtjeva najkasnije do 9.00 sati (4) na predviđeni datum trgovanja. Za sve ostale operacije, ESB prima odgovarajuće zahtjeve najkasnije do 11.00 sati na predviđeni datum trgovanja.

2.   Zahtjev nacionalne središnje banke podnosi se u skladu s Prilogom III. ove Smjernice. Kada se transakcija, za koju je prethodna suglasnost bila zatražena i dana, ne obavi u skladu s prethodnom suglasnošću, nacionalna središnja banka odmah obavještava ESB.

3.   U iznimnim okolnostima, nacionalne središnje banke koje obavljaju operacije davanja vrijednosnih papira u zajam na temelju instrumenata osiguranja, mogu također podnijeti svoje zahtjeve za davanje kasne prethodne suglasnosti istog dana kasno poslijepodne, ako sudionici na tržištu ne mogu dostaviti odgovarajuće vrijednosne papire.

4.   ESB daje odgovor na zahtjev nacionalne središnje banke za davanje prethodne suglasnosti što je prije moguće, a odgovor na zahtjev za davanje kasne prethodne suglasnosti istog dana, daje odmah. Za operacije koje se moraju namiriti na datum trgovanja ili sljedećeg radnog dana, ESB daje odgovor do 10.15 sati na predviđeni datum trgovanja. Za sve ostale operacije, ESB daje odgovor do 13.00 sati na predviđeni datum trgovanja. Ako nacionalna središnja banka ne primi odgovor do tog roka, nakon provjere da je ESB primio njezin zahtjev i da odgovor nije poslan, od 13.15. sati smatrat će se da je suglasnost dana.

5.   ESB razmatra sve zahtjeve kako bi se osigurala usklađenost s jedinstvenom monetarnom politikom Eurosustava, uzimajući u obzir učinak pojedinačnih operacija nacionalnih središnjih banaka i agregirani učinak takvih operacija u državama članicama čija je valuta euro. Bez obzira na to, ESB nastoji udovoljiti zahtjevima nacionalnih središnjih banaka.

Članak 9.

Praćenje

1.   Jednom godišnje Izvršni odbor podnosi izvješće Upravnom vijeću o provedbi i primjeni ove Smjernice. To izvješće sadrži podatke o:

(a)

primjeni postupka davanja prethodne suglasnosti;

(b)

praksi nacionalnih središnjih banaka o upravljanju domaćom imovinom i obvezama;

(c)

usklađenosti s ovom Smjernicom.

2.   U slučaju sumnje u vezi postupanja u skladu s člankom 5. stavcima 1. do 3., ESB može zahtijevati podatke od nacionalnih središnjih banaka.

Članak 10.

Povjerljivost

Sa svim informacijama i podacima razmijenjenim u okviru gore navedenih postupaka, uključujući izvješće o praćenju navedeno u članku 9., postupa se povjerljivo.

Članak 11.

Prijelazna odredba

Na oročene državne depozite koji se drže kod nacionalnih središnjih banaka primjenjuje se članak 5. stavak 1., ali se oni uračunavaju u iznos praga naveden u članku 5. stavku 2. tek od 1. prosinca 2015.

Članak 12.

Stupanje na snagu i provedba

1.   Ova Smjernica stupa na snagu dva dana nakon njezina donošenja.

2.   Nacionalne središnje banke poduzimaju potrebne mjere radi usklađivanja s ovom Smjernicom do 1. prosinca 2014. Nacionalne središnje banke obavještavaju ESB o propisima i sredstvima u vezi tih mjera najkasnije do 31. listopada 2014.

Članak 13.

Adresati

Ova je Smjernica upućena nacionalnim središnjim bankama.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 20. veljače 2014.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  Smjernica ESB/2011/14 od 20. rujna 2011. o instrumentima i postupcima monetarne politike Eurosustava (SL L 331, 14.12.2011., str. 1.).

(2)  Smjernica ESB/2003/12 od 23. listopada 2003. za transakcije država članica sudionica s njihovim operativnim deviznim sredstvima u skladu s člankom 31. stavkom 3. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (SL L 283, 31.10.2003., str. 81.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 3603/93 od 13. prosinca 1993. o utvrđivanju definicija za primjenu zabrana iz članka 104. i članka 104.b stavka 1. Ugovora (SL L 332, 31.12.1993., str. 1.).

(4)  Sva upućivanja odnose se na Srednjoeuropsko vrijeme, koje uzima u obzir promjene Srednjoeuropskog ljetnog vremena.


PRILOG I.

PRAGOVI ZA DOMAĆE OPERACIJE NACIONALNIH SREDIŠNJIH BANAKA S IMOVINOM I OBVEZAMA KOJE SE OBAVLJAJU TIJEKOM JEDNOG DANA

Primjenjivi prag

Učinak datuma namire

(neto agregirane operacije) (1)

200 milijuna eura


(1)  Neto likvidnosni učinak planiranih dnevnih operacija koje se namiruju tijekom jednog dana koji se poklapa sa sljedećim danom trgovanja.


PRILOG II.

MJESEČNO EX POST IZVJEŠĆE O OPERACIJAMA UPRAVLJANJA DOMAĆOM IMOVINOM I OBVEZAMA

 

Kategorija operacija

 

Operacije ulaganja

Upravljanje mirovinskim fondom

Djelatnosti agenta

 

Zajmovi vrijednosnih papira

Repo transakcije

 

Kreditni i depozitni programi

 

Obveze prema trećim osobama

Prijenos i potpore

Način obavljanja operacije

1.

Bilančno

2.

Izvanbilančno

1.

Bilančno

2.

Izvanbilančno

1.

Bilančno

2.

Izvanbilančno

Broj transakcija

nnnnnn

nnnnnn

Broj transakcija

nnnnnn

Vrsta operacije

xxxxx

xxxxx

Broj transakcija

nnnnnn

nnnnnn

nnnnnn

Davanje u zajam vrijednosnih papira

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

Odobrenje

(XX) mil. eura

Način obavljanja operacije

1.

Bilančno

2.

Izvanbilančno

1.

Bilančno

2.

Izvanbilančno

Kupnja

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

Uzimanje u zajam vrijednosnih papira

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

Primanje depozita

(XX) mil. eura

Broj transakcija

nnnnnn

nnnnnn

Prodaja

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

 

 

 

 

 

Iznos

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

Otkup

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

(XX) mil. eura

 

 

 

 

 

 

 

 


PRILOG III.

FORMAT PORUKA ZA ZAHTJEVE ZA PRETHODNU SUGLASNOST ZA VELIKE TRANSAKCIJE

Ime varijable

Opis varijable

Kodifikacija

Obvezno polje

ID oznaka

Jedinstvena identifikacijska oznaka za skup operacija (bilo transakcije s vrijednosnim papirima ili ostale transakcije) koje imaju isti datum trgovanja i datum namire; sastoji se od brojeva u nizu ispred kojih je dvoznamenkasta ISO oznaka države.

ISnn

Automatski isporučeno od strane aplikacije.

Datum trgovanja

Datum trgovanja planiranog skupa operacija

gggg/mm/dd

Da

Datum namire

Datum namire (ili datum početka u slučaju terminskih transakcija) planiranog skupa operacija.

gggg/mm/dd

Da

Kupnja i davanje u zajam

Ako su vrijednosni papiri/ostali instrumenti kupljeni ili su kredit ili zajmovi vrijednosnih papira odobreni, navodi se kumulativni iznos.

(YY) mil. eura

Ne

(Ostaviti prazno samo ako se planiraju transakcije prodaje.)

Prodaja i primanje depozita

Ako su vrijednosni papiri/ostali instrumenti prodani ili su depoziti primljeni, navodi se kumulativni iznos.

(XX) mil. eura

Ne

(Ostaviti prazno samo ako se planiraju transakcije kupnje.)

Utjecaj na projekcije likvidnosti

Naznaka utjecaja na projekcije likvidnosti za datum namire u slučaju prihvaćanja zahtjeva, u odnosu na zadnju dnevnu prognozu likvidnosti dostavljenu ESB-u u 8 sati prije podne. U slučaju odbijanja, ovo polje pomaže ESB-u kod utvrđivanja obrnutog utjecaja na projekcije likvidnosti.

(ZZ) mil. eura

Da

(Ako je o ukupnom utjecaju na projekcije likvidnosti već podneseno izvješće ESB-u, u ovo polje unosi se nula.)

Vrsta transakcije

Oznaka vrste transakcije:

1.

Transakcije s vrijednosnim papirima

2.

Ostale transakcije

Vrsta transakcije bira se iz polja s popisom kojeg pruža sustav.

Da

(Korisnik mora označiti vrstu transakcije.)

Namjeravani način obavljanja operacije

Opis namjeravanog načina obavljanja operacija s upućivanjem na jednu od sljedećih stavki:

1.

Bilančna operacija

2.

Izvanbilančna operacija

Namjeravani način obavljanja operacije bira se iz polja s popisom kojeg pruža sustav.

Ne

(Korisnik može po vlastitom nahođenju naznačiti način obavljanja operacije.)

Slobodna formulacija

Svi podaci koji bi ESB-ovoj funkciji upravljanja likvidnošću pružili pomoć kod procjene neto likvidnosnog učinka u okviru odgovarajućeg razdoblja analize likvidnosti i zadnje prognoze likvidnosti. Na primjer, ako utjecaj na projekcije likvidnosti nije trajan, ali se u predvidljivoj budućnosti može preokrenuti, korisnik se u slobodnoj formulaciji osvrće na likvidnosni učinak nakon datuma namire. Korisnik bi također mogao dati daljnje pojedinosti o svakoj pojedinačnoj operaciji, kao što je vrsta, veličina ili njezina svrha.

Svaka kombinacija brojeva i slova unutar unaprijed utvrđenog skupa znakova H1&H2 (1).

Ne


(1)  Simboli koji se mogu koristiti u formatu slobodne formulacije utvrđeni su u Odjeljku 1.1.4.7. Priloga 4. Dokumenta o H1 & H2 sistemskom dizajnu od 22. kolovoza 1997.


Vrh