15.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 385/10

1.1.

Članak 1. stavak 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 izuzima članove ESSB-a, ali ne i njihove druge ugovorne strane, od obveze izvješćivanja. Zbog toga, kada je ugovor o izvedenicama zaključen s članom ESSB-a, njegova druga ugovorna strana treba podnijeti izvješće trgovinskom repozitoriju o detaljima transakcije. U ovom kontekstu napominje se da su odgovarajuće transakcije središnjih banaka izuzete od obveze izvješćivanja na temelju Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Nadalje, transakcije središnjih banaka u odnosu na izvršavanje monetarne politike, politike deviznog poslovanja i politike financijske stabilnosti izuzete su od obveze objavljivanja na temelju Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

1.2.

ESB je zabrinut oko rizika koji mogu nastati ako, neovisno o odredbama o povjerljivosti koje primjenjuju druge ugovorne strane, informacije koje proizlaze iz aktivnosti donošenja politika ESSB-a postanu javne i ako sudionici na tržištu mogu prepoznati transakcije nacionalnih središnjih banaka (NSB-ova) ESSB-a. To bi doista moglo imati nepovoljan učinak na obavljanje zadaća nacionalnih središnjih banaka u pogledu tih transakcija središnjih banaka, posebno u području monetarne politike ili operacija deviznog poslovanja, u odnosu na koje se zahtijeva povjerljivost (6). Nametanje obveze drugim ugovornim stranama članova ESSB-a o izvješćivanju trgovinskih repozitorija o svim podacima njihovih transakcija dovodi do neželjene posljedice kojom se utvrđuje neizravna obveza izvješćivanja o transakcijama središnjih banaka, čime se ograničava učinkovitost izuzeća koje je dodijeljeno članovima ESSB-a. Stoga je važno da su poslovne knjige članova ESSB-a zaštićene i da usmjeravanje na temelju operacija središnjih banaka ostane učinkovito (7).

1.3.

ESB stoga smatra, radi osiguranja nastavka učinkovitog izvršavanja zakonom propisanih zadaća nacionalnih središnjih banaka, važno da su transakcije središnjih banaka u potpunosti izuzete od zahtjeva o izvješćivanju.

2.1.

U pogledu prijedloga izmjena članka 9. stavka 1., ESB prima na znanje rezultate studije procjene učinka Komisije i shvaća potrebu za smanjenjem tereta izvješćivanja za male nefinancijske druge ugovorne strane. U tom pogledu, ESB pozdravlja prijedlog rješenja Komisije prema kojemu odgovornost za izvješćivanje, u određenim slučajevima, trebaju preuzeti središnje druge ugovorne strane, financijske druge ugovorne strane, društva za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire i upravitelji alternativnih investicijskih fondova (8). Čini se da se tim prijedlogom ostvaruje dobra ravnoteža između zahtjeva za cjelovitošću podataka, smanjenje tereta izvješćivanja i, u isto vrijeme, ujednačavanje strukture obveza izvješćivanja prema Uredbi (EU) br. 648/2012 i Uredbi (EU) 2015/2365.

2.2.

Prijedlog uredbe uvodi i izuzeće od obveze izvješćivanja za sve unutargrupne transakcije koje uključuju nefinancijsku drugu ugovornu stranu (9). ESB iznosi razloge za zabrinutost oko tih prijedloga izmjena u stavcima 2.2.1. do 2.2.3.

2.2.1.

Na temelju analize postojećih podataka, potvrda da je ugovor o OTC izvedenicama unutargrupna transakcija u skladu s postojećim izvještajnim okvirom prema Uredbi (EU) br. 648/2012 (10) često je nepouzdana, kada se provjerava usporedno s drugim izvorima podataka. Stoga u kontekstu stalnog razvitka kvalitete podataka, bezuvjetno izuzeće unutargrupnog izvješćivanja za nefinancijske druge ugovorne strane dovodi do rasta rizika od regulatorne arbitraže od strane izvještajnih jedinica.

2.2.2.

Unutargrupne transakcije koje uključuju nefinancijske druge ugovorne strane izuzete su od kolateralizacije samo ako se ispune određeni uvjeti, i ovise o odobrenju nadležnih tijela (11). U slučaju da ti uvjeti nisu ispunjeni i druge ugovorne strane razmijene kolateral za svoje unutargrupne transakcije, ESB je zabrinut da rizici povezani s maržama i procikličnosti kolaterala mogu ostati bez nadzora. Takva bi asimetričnost uništila međusobno dopunjavanje između transparentnosti i smanjenja rizika koje se nalazi u središtu okvira za politike iz Uredbe (EU) br. 648/2012.

2.2.3.

Predloženo izuzeće može potencijalno dovesti do složenih oblika zaobilaženja zahtjeva za izvješćivanje prema Uredbi (EU) br. 648/2012, jer se transakcije mogu usmjeriti kroz nefinancijske podružnice većih financijskih grupa. Zbog veće stope sudjelovanja nefinancijskih drugih ugovornih strana u transakcijama s deviznim izvedenicama, učinak izmjena mogao bi biti posebno relevantan za izvješćivanje o valutnim izvedenicama.

2.3.

ESB smatra da se obvezom izvješćivanja financijskih drugih ugovornih strana u ime nefinancijskih drugih ugovornih strana (12) već rješava pitanje prekomjernog tereta izvješćivanja za male nefinancijske druge ugovorne strane, kao i u slučaju unutargrupnih transakcija. Neznatni trošak dodatnog izvješćivanja za nefinancijske druge ugovorne strane koje bi već trebale imati odgovarajuće informatičke infrastrukture trebao bi biti zanemariv. Stoga ESB preporučuje da se unutargrupne transakcije između financijskih drugih ugovornih strana i nefinancijskih drugih ugovornih strana ne bi trebale izuzeti od obveze izvješćivanja. Među unutargrupnim transakcijama između nefinancijskih drugih ugovornih strana, samo transakcije zaključene između malih nefinancijskih drugih ugovornih strana koje ne predstavljaju sistemski rizik trebaju biti izuzete. U tom svjetlu, ESB preporučuje da se unutargrupne transakcije između nefinancijskih drugih ugovornih strana izuzmu od obveze izvješćivanja u slučajevima kada se na te nefinancijske druge ugovorne strane ne primjenjuje obveza poravnanja. Posljedično, nefinancijske druge ugovorne strane koje su podvrgnute obvezi poravnanja moraju podnositi izvješća u ime ostalih nefinancijskih drugih ugovornih strana u slučaju unutargrupnih transakcija među njima.

2.4.

ESB primjećuje da će unutargrupne transakcije koje uključuju drugu ugovornu stranu iz treće države za koju Komisija nije donijela odluku o istovrijednosti, i dalje biti podvrgnute obvezi izvješćivanja i da se stoga postojeće izuzeće (13) ne odnosi na takve transakcije.

2.5.

ESB pozdravlja izmjene članka 9. stavka 6. Provedba standarda za identifikaciju druge ugovorne strane, transakcija i vrijednosnih papira koji su razrađeni u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/105 (14) ključan je korak prema poboljšanju kvalitete podataka prikupljenih sukladno Uredbi (EU) br. 648/2012. Usklađivanje Uredbe (EU) br. 648/2012 s Uredbom (EU) 2015/2365 i Uredbom (EU) br. 600/2014 također je važno kako bi se zajamčila usporedivost i osiguralo cjelovito stajalište o strukturama i aktivnostima financijskih tržišta.

3.1.

ESB smatra da su predložene izmjene članka 78. (15) i članka 81. stavka 5. (16) vrijedni koraci naprijed, jer će se njima olakšati usklađivanje postupaka i politika trgovinskih repozitorija i uvjeta pod kojima dostavljaju podatke nadležnim tijelima.

3.2.

ESB također pozdravlja ovlast dodijeljenu Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) da podnosi izvješća o provedbi obveze izvješćivanja sukladno novom članku 85. stavak 3. točka (d) (17) te bi također pozdravio uključivanje ESSB-a u pripremu izvješća za Komisiju sukladno novom članku 85. stavku 3. točka (d).

4.1.

ESB podržava prijedlog o tome da trebaju postojati nadzorni postupci radi osiguravanja početne i stalne provjere postupaka za upravljanje rizicima koji zahtijevaju pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala u pogledu ugovora o OTC izvedenicama (18).

4.2.

ESB primjećuje da unutar okvira članka 6. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (19), zadaće osiguravanja usklađenja kreditnih institucija sa zahtjevima upravljanja rizikom određenim u članku 11. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 u odnosu na postupke koji se odnose na pravovremene, točne i primjereno odvojene razmjene kolaterala, uključujući povezana unutargrupna izuzeća (20), i sa zahtjevom u području vlastitog kapitala određenog u članku 11. stavak 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 koji nalaže držanje primjerenog i razmjernog iznosa kapitala za upravljanje rizicima koji nisu obuhvaćeni primjerenom razmjenom kolaterala, su bonitetne naravi, i stoga ulaze u područje primjene zadaća dodijeljenih ESB-u člankom 4. stavak 1. točke (e) i (d) Uredbe (EU) br. 1024/2013.

5.1.

ESB podržava prijedlog kojim se od središnjih drugih ugovornih strana traži da svojim članovima sustava poravnanja osiguraju alat za simulaciju njihovih zahtjeva za inicijalne iznose nadoknade, kao i detaljan pregled modela inicijalnih iznosa nadoknade kojima se koriste (21). Time će se povećati transparentnost i predvidljivost zahtjeva za inicijalne iznose nadoknade, čime će se poboljšati razumijevanje sudionika sustava poravnanja o pitanjima rizika i troškova povezanih sa sudjelovanjem u središnjoj drugoj ugovornoj strani.

5.2.

Nadalje, ESB predlaže uključivanje alata makrobonitetne intervencije, u cilju sprječavanja nakupljanja sistemskog rizika, naročito kao posljedice prekomjerne financijske poluge, kao i radi dodatnog ograničenja procikličnosti marži i korektivnih faktora. ESB predlaže da se odgovarajuća načela za makrobonitetne alate utvrde u aktu 1. razine. Alati makrobonitetne politike primijenili bi se na druge ugovorne strane na transakcijskoj razini. Na taj način, sve relevantne transakcije bile bi zahvaćene, uključujući one koje su poduzele nebankarske institucije, neovisno o tome jesu li te transakcije zaključene na tržištu na kojem se obavlja središnje poravnanje, na tržištu na kojem se ne obavlja središnje poravnanje, ili tako da druga ugovorna strana Unije poravna svoje transakcije putem središnje druge ugovorne strane treće države (22). Načela i zahtjeve koji su nužni za takve makrobonitetne alate treba uključiti već u sadašnji prijedlog, a ako to nije moguće, onda u budućem prikladnom trenutku, kao što je sljedeće preispitivanje Uredbe (EU) br. 648/2012 tijekom 2020. godine.

5.3.

Osim toga, kako je navedeno u nedavno objavljenom izvješću ESRB-a o reviziji Uredbe (EU) br. 648/2012 (23), ESB smatra da se od središnjih drugih ugovornih strana koje djeluju u Uniji treba zahtijevati da objavljuju kvantitativne i kvalitativne podatke usklađene s načelima o javnom objavljivanju CPMI-IOSCO (24). Kada bi postojala jača pravna osnova koja bi obvezala središnje druge ugovorne strane da objavljuju podatke koji su u skladu s tim načelima, to bi pomoglo financijskoj industriji i široj javnosti da bolje shvate kompleksno okruženje unutar kojeg djeluju središnje druge ugovorne strane.

6.1.

ESB primjećuje da je predloženo razvrstavanje sekuritizacijskih subjekata posebne namjene kao financijske druge ugovorne strane (25). Međutim, članak 27. prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih pravila o sekuritizaciji i uspostavi europskog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju i izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (26) predlaže izmjenu Uredbe (EU) br. 648/2012 i izuzeće sekuritizacijskih subjekata posebne namjene (SSPE) s STS kriterijima od obveze poravnanja, pod uvjetom da je kreditni rizik druge ugovorne strane primjereno smanjen. ESB ponovno naglašava svoj stav (27) da bi sekuritizacijski subjekti posebne namjene s STS kriterijima (STS SSPE) trebali biti u potpunosti izuzeti od obveze poravnanja, kao i od zakonskih zahtjeva da daju kolateral (28).

6.2.

Sukladno tomu, ESB podupire odredbe članka 27. prijedloga spomenutog u stavku 6.1., uključujući ovlast europskih nadzornih tijela da izrađuju nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje kriterija za utvrđivanje aranžmana u okviru pokrivenih obveznica ili sekuritizacija na temelju kojih se primjereno umanjuje kreditni rizik druge ugovorne strane (29), a i druge potrebne izmjene koje izuzimaju STS SSPE od obveza poravnanja, kao i od zakonskih zahtjeva da daju kolateral. Takav tretman je potreban radi postizanja ujednačenih uvjeta u odnosu na kvalificirane pokrivene obveznice i može biti opravdan bonitetnim razlozima u odnosu na STS SSPE.

8.1.

Vrijedi podsjetiti da nacrti delegiranih i provedbenih akata Komisije odgovaraju pojmu „predloženi akti Unije” u skladu sa značenjem iz članka 127. stavka 4. i članka 282. stavka 5. Ugovora. Delegirani i provedbeni akti čine pravne akte Unije. Potrebno je pravovremeno savjetovanje s ESB-om o nacrtima svih akata Unije, uključujući nacrte delegiranih i provedbenih akata, koji su dio područja nadležnosti ESB-a. Obvezu savjetovanja s ESB-om pojasnio je Sud Europske unije u Komisija protiv ESB-a  (33) pozivajući se na funkcije i stručno znanje ESB-a. U svjetlu činjenice da su sigurne i učinkovite infrastrukture financijskog tržišta, a posebno sustavi poravnanja, ključni za ispunjavanje osnovnih zadaća ESSB-a prema članku 127. stavku 2. Ugovora, i ostvarivanje njegovog glavnog cilja koji je održavanje stabilnosti cijena prema članku 127. stavku 1. Ugovora, potrebno je savjetovanje s ESB-om o pitanju delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Iako obveza savjetovanja s ESB-om proizlazi izravno iz Ugovora, taj je zahtjev radi jasnoće potrebno uključiti u uvodnu izjavu prijedloga uredbe. Obzirom na važnost delegiranih i provedbenih akata kao dijela razvoja zakonodavstva Unije o financijskim uslugama, ESB će obnašati svoju savjetodavnu ulogu u pitanjima iz svoje nadležnosti, uzimajući u obzir vremenski raspored za donošenje tih akata i potrebu za osiguravanjem nesmetanog donošenja provedbenog zakonodavstva (34).

8.2.

Nadalje, u odnosu na brojne dijelove prijedloga uredbe, osobito bi moglo bi biti korisno ne samo savjetovanje se s ESB-om, nego i uključivanje relevantnih članova ESSB-a, u ranoj fazi, u razvoj nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, kao i delegiranih i provedbenih akata, te bi se takva praksa trebala posebno propisati.

8.3.

Kao prvo, Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda, na temelju nacrta provedbenih tehničkih standarda koje je razvila ESMA, kojima se određuju standardi podataka i formati informacija o kojima se izvješćuje, metode i mehanizmi za izvješćivanje, učestalosti izvješćivanja i datum do kojeg se treba dostaviti izvješće o ugovorima o izvedenicama (35). ESSB sve učestalije koristi podatke prikupljene u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 u ostvarenju svojih ovlaštenja. Kako bi se iskoristili uvidi koje je ESSB stekao u pogledu kvalitete podataka o kojima se izvješćuje prema Uredbi (EU) br. 648/2012, ESMA bi trebala razvijati nacrte regulatornih tehničkih standarda u uskoj suradnji s relevantnim članovima ESSB-a.

8.4.

Kao drugo, Komisija je ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda, na temelju nacrta regulatornih tehničkih standarda koje je razvila ESMA, kojima se određuju postupci za usklađivanje podataka među trgovinskim repozitorijima i postupci za provjeru cjelovitosti i točnosti podataka i usklađenja sa zahtjevima za izvješćivanje (36). Nadležna tijela sa izravnim i trenutačnim pristupom podacima trgovinskih repozitorija, uključujući relevantne članove ESSB-a, razvila su značajna stručna znanja u ovom području. Stoga je važno da se osigura korištenje tih stručnih znanja u razvoju regulatornih tehničkih standarda. U tu svrhu, ESMA bi trebala provoditi razvoj nacrta regulatornih tehničkih standarda u uskoj suradnji s relevantnim članovima ESSB-a.

Tamo gdje ESB predlaže izmjenu prijedloga uredbe, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na mrežnim stranicama ESB-a.