10/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

81

L 015/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.2008.

(1)

Uredba (EZ) br. 2423/2001 Europske središnje banke od 22. studenoga 2001. o konsolidiranoj bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2001/13) (5) već je nekoliko puta znatno izmijenjena. Budući da su sad potrebne dodatne izmjene navedene uredbe, trebalo bi je preinačiti u interesu jasnoće i transparentnosti.

(2)

Europski sustav središnjih banaka (ESSB) za obavljanje svojih zadaća zahtijeva izradu konsolidirane bilance sektora monetarnih financijskih institucija (MFI). Njezina glavna namjena jest pružiti Europskoj središnjoj banci (ESB) sveobuhvatan statistički prikaz monetarnih kretanja u državama članicama sudionicama koje se smatraju jedinstvenim gospodarskim područjem. Navedene statistike obuhvaćaju agregiranu financijsku imovinu i obveze, s obzirom na stanja i transakcije, na temelju cjelokupnog i homogenog sektora monetarnih financijskih institucija i izvještajne populacije te ih se redovito izrađuje. Dostatno detaljni statistički podaci također su potrebni kako bi se osigurala trajna analitička upotrebljivost izračunatih monetarnih agregata i protustavki koje obuhvaćaju navedeno područje.

(3)

ESB je obvezan u skladu s Ugovorom o EZ-u te uvjetima Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB-a) donositi uredbe u mjeri potrebnoj za provođenje zadaća ESSB-a kako je određeno Statutom ESSB-a te u nekim slučajevima odredbama koje je donijelo Vijeće u skladu s člankom 107. stavkom 6. Ugovora.

(4)

Člankom 5. stavkom 5.1. Statuta ESSB-a nalaže se ESB-u da uz pomoć nacionalnih središnjih banaka (NSB) prikuplja potrebne statističke podatke od nadležnih nacionalnih tijela ili izravno od gospodarskih subjekata kako bi se izvršavale zadaće ESSB-a. Člankom 5. stavkom 5.2. Statuta ESSB-a određuje se da nacionalne središnje banke, u mjeri u kojoj je to moguće, izvršavaju zadaće opisane u članku 5. stavku 1.

(5)

Člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2533/98 nalaže se ESB-u da odredi stvarnu izvještajnu populaciju u okviru referentne izvještajne populacije te joj da pravo na izuzimanje posebnih kategorija izvještajnih jedinica iz statističkih izvještajnih zahtjeva u potpunosti ili u cijelosti. Člankom 6. stavkom 4. određuje se da ESB može donijeti uredbe kojima određuje uvjete pod kojima se može ostvariti pravo na provjeru ili obavljanje obveznog prikupljanja statističkih podataka.

(6)

Člankom 4. Uredbe (EZ) br. 2533/98 nalaže se državama članicama da se organiziraju na području statistike i da u potpunosti surađuju s ESSB-om kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članka 5. Statuta ESSB-a.

(7)

Može biti prikladno da nacionalne središnje banke od stvarne izvještajne populacije prikupljaju statističke podatke potrebne za ispunjavanje statističkih zahtjeva ESB-a u sklopu šireg statističkog izvještajnog okvira koji nacionalne središnje banke uspostavljaju na vlastitu odgovornost u skladu s pravom Zajednice odnosno nacionalnim pravom ili uspostavljenom praksom, a koji služi za druge statističke potrebe, pod uvjetom da nije ugroženo ispunjavanje statističkih zahtjeva ESB-a. Time se također može smanjiti teret izvještavanja. Kako bi se potakla transparentnost, u tim je slučajevima primjereno obavijestiti izvještajne jedinice da se podaci prikupljaju za ispunjavanje drugih statističkih potreba. U posebnim se slučajevima ESB za ispunjavanje svojih zahtjeva može oslanjati na statističke podatke prikupljene za te potrebe.

(8)

Statistički zahtjevi su najdetaljniji ako su protustranke dio sektora imatelja novca. Detaljni podaci zahtijevaju se u vezi s: (a) obvezama po depozitima prema podsektoru i dospijeću te klasificirano dalje prema valuti kako bi se omogućila detaljnija analiza kretanja komponenti u stranoj valuti uključenih u M3 te olakšalo istraživanje stupnja zamjenjivosti između komponenata M3 u stranoj valuti i onih nominiranih u eurima; (b) kreditima prema podsektoru, dospijeću, namjeni, promjeni kamatne stope i valuti jer se navedene informacije smatraju ključnima za potrebe monetarne analize; (c) pozicijama prema ostalim monetarnim financijskim institucijama ako je to potrebno za netiranje pozicija među monetarnim financijskim institucijama, ili za izračun osnovice za obračun pričuva; (d) pozicijama prema rezidentima izvan europodručja (ostatku svijeta) za „depozite s ugovorenim rokom dospijeća duljim od 2 godine”', „iskupive depozite s otkaznim rokom duljim od dvije godine”' i „repo ugovore”' kako bi se izračunala osnovica za obračun pričuva na koju se primjenjuje pozitivna stopa pričuva; (e) pozicijama prema ostatku svijeta za ukupne obveze po depozitima kako bi se sastavile vanjske protustavke; (f) obvezama po depozitima i kreditima prema ostatku svijeta s izvornim rokom dospijeća kraćim i duljim od jedne godine za potrebe platne bilance i financijskih računa.

(9)

Za prikupljanje statističkih podataka o portfeljima vrijednosnih papira monetarnih financijskih institucija u skladu s ovom Uredbom potiču se nacionalne središnje banke na promicanje izvještajnih mehanizama za svaki vrijednosni papir zasebno kad to može kreditnim institucijama smanjiti teret izvještavanja i poduprijeti razvoj sveobuhvatne statistike. Nacionalne središnje banke mogu odobriti novčanim fondovima (NF) izvješćivanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 958/2007 Europske središnje banke od 27. srpnja 2007. o statistici imovine i obveza investicijskih fondova (ESB/2007/8) (6) kako bi se ublažilo opterećenje društava za upravljanje fondovima.

(10)

ESB izračunava financijske transakcije kao razliku između pozicija stanja na izvještajne datume na kraju mjeseca iz kojih je uklonjen učinak promjena koje ne proizlaze iz transakcija. Zahtjevi postavljeni izvještajnim jedinicama ne obuhvaćaju tečajne promjene, koje izračunava ESB na temelju podataka o stanjima pojedinačnih valuta koje dostavljaju izvještajne jedinice ili reklasifikacijskih usklađivanja koja prikupljaju same nacionalne središnje banke upotrebom različitih izvora informacija koji su već na raspolaganju.

(11)

Člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2531/98 ovlašćuje se ESB za donošenje uredbi ili odluka kako bi izuzeo institucije od minimalnih obveznih pričuva, za određivanje uvjeta za isključivanje ili umanjivanje obveza prema drugim institucijama iz osnovice za obračun pričuva te za uspostavljanje različitih stopa pričuva za određene kategorije obveza. U skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 2531/98 ESB ima pravo od institucija prikupljati podatke koji su potrebni za primjenu odredbi o minimalnim obveznim pričuvama te provjeravati točnost i kvalitetu informacija koje institucije dostavljaju kako bi potvrdile pridržavanje odredbi o minimalnim obveznim pričuvama. Kako bi se smanjilo ukupan teret izvještavanja, poželjno je da se statistički podaci o mjesečnoj bilanci upotrebljavaju za redoviti izračun osnovice za obračun pričuva kreditnih institucija na koje se odnosi sustav minimalnih pričuva ESB-a u skladu s Uredbom (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke od 12. rujna 2003. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2003/9). (7).

(12)

Određivanje posebnih postupaka koji se primjenjuju na spajanja odnosno pripajanja koja uključuju kreditne institucije potrebno je radi pojašnjenja obveza navedenih institucija u vezi s obveznim pričuvama.

(13)

ESB zahtijeva informacije o sekuritizacijskim aktivnostima monetarnih financijskih institucija kako bi mogao protumačiti kreditna kretanja na europodručju. Navedene informacije također dopunjuju podatke koji se dostavljaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 24/2009 Europske središnje banke od 19. prosinca 2008. o statistici imovine i obveza financijskih društava posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama (ESB/2008/30). (8).

(14)

Iako se priznaje da uredbe koje donosi ESB ne daju nikakva prava odnosno ne nameću nikakve obveze državama članicama nesudionicama, članak 5. Statuta ESSB-a primjenjuje se i na države članice sudionice i na države članice nesudionice. Uredbom (EZ) br. 2533/98 podsjeća se da članak 5. Statuta ESSB-a zajedno s člankom 10. Ugovora podrazumijeva obvezu država članica nesudionica da na nacionalnoj razini izrade i provedu sve mjere koje smatraju potrebnim da bi se prikupili statistički podaci potrebni za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a i provele pravodobne pripreme u području statistike kako bi te države postale države članice sudionice,

—

„monetarna financijska institucija (MFI)” znači rezidentne kreditne institucije kako su određene pravom Zajednice ili druge rezidentne financijske institucije koje se bave primanjem depozita i/ili bliskih supstituta depozita od subjekata koji nisu monetarne financijske institucije i, za vlastiti račun (barem u gospodarskom smislu), odobravanjem kredita i/ili ulaganjem u vrijednosne papire. Sektor monetarnih financijskih institucija obuhvaća (9): (a) središnje banke; (b) kreditne institucije kako su određene u članku 4. stavku 1. Direktive 2006/48/EZ (društvo čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti (10) te odobravanje kredita za vlastiti račun ili institucija za elektronički novac u smislu Direktive 2000/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac (11)); i (c) ostale monetarne financijske institucije, tj. ostale rezidentne financijske institucije koje ispunjavaju definiciju monetarne financijske institucije neovisno o prirodi njihova poslovanja. Stupanj zamjenjivosti među instrumentima koje su izdale potonje i depozita kod kreditnih institucija određuje njihovu klasifikaciju, pod uvjetom da ispunjavaju definiciju monetarne financijske institucije u drugim aspektima. U slučaju subjekata za zajednička ulaganja novčani fondovi ispunjavaju dogovorene uvjete likvidnosti te su stoga uključeni u sektor monetarnih financijskih institucija (vidi načela utvrđivanja monetarnih financijskih institucija u Prilogu I. dijelu 1.).

—

„država članica sudionica” znači država članica sudionica kako je utvrđena člankom 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98,

—

„država članica nesudionica” znači država članica koja nije usvojila euro,

—

„izvještajna jedinica” znači izvještajna jedinica kako je utvrđena člankom 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98,

—

„rezident” znači rezident kako je utvrđen člankom 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98,

—

„financijsko društvo posebne namjene (FVC)” znači financijsko društvo posebne namjene kako je utvrđeno člankom 1. Uredbe (EZ) br. 24/2009 (ESB/2008/30),

—

„sekuritizacija” znači transakcija koja je: (a) tradicionalna sekuritizacija kako je utvrđeno u članku 4. Direktive 2006/48/EZ; i/ili (b) sekuritizacija kako je utvrđeno u članku 1. Uredbe (EZ) br. 24/2009 (ESB/2008/30) koja uključuje prijenos kredita koji se sekuritiziraju financijskom društvu posebne namjene,

—

„institucija za elektronički novac” i „elektronički novac” znači institucija za elektronički novac i elektronički novac kako su utvrđeni člankom 1. stavkom 3. Direktive 2000/46/EZ,

—

„otpis dijela vrijednosti” znači izravno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita u bilanci zbog smanjenja vrijednosti,

—

„serviser” znači MFI koji svakodnevno upravlja odnosnim kreditima sekuritizacije u smislu naplate glavnice i kamata od dužnika koji se zatim dostavljaju ulagačima u sekuritizacijskoj shemi,

—

„prijenos kredita” znači ekonomski prijenos kredita ili skupa kredita s izvještajne jedinice na NFI stjecatelja koji se ostvaruje prijenosom vlasništva ili podsudjelovanjem,

—

„stjecanje kredita” znači ekonomski prijenos kredita ili skupa kredita s NFI prenositelja na izvještajnu jedinicu koji se ostvaruje prijenosom vlasništva ili podsudjelovanjem.

1.

Neto tok sekuritizacije kredita i ostali prijenosi kredita provedeni tijekom izvještajnog razdoblja;

2.

Stanja na kraju tromjesečja u vezi sa svim kreditima u kojima MFI sudjeluje kao serviser u sekuritizaciji;

3.

Stanja na kraju razdoblja u vezi s kreditima koji su preneseni sekuritizacijom koja nije isknjižena iz bilance kada se primjenjuju Međunarodni računovodstveni standard 39 (MRS 39) i slična nacionalna računovodstvena pravila.

(a)

Nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja malim monetarnim financijskim institucijama, pod uvjetom da njihov ukupni doprinos nacionalnoj bilanci monetarnih financijskih institucija što se tiče stanja ne prelazi 5 %.

(b)

U vezi s kreditnim institucijama, odstupanja iz točke (a) imaju učinak smanjenja statističkih izvještajnih zahtjeva za kreditne institucije na koje se navedena odstupanja primjenjuju ne dovodeći u pitanje zahtjeve za izračun minimalnih pričuva određene u Prilogu III.

(c)

U vezi s malim monetarnim financijskim institucijama koje nisu kreditne institucije, ako se primjenjuje odstupanje iz točke (a), nacionalne središnje banke moraju nastaviti prikupljati podatke koji se odnose na ukupnu bilancu najmanje jednom godišnje kako bi se mogla nadzirati veličina izvještajnog „repa”.

(d)

Ne dovodeći u pitanje točku (a), nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja kreditnim institucijama na koje se ne odnosi režim utvrđen u točkama (a) i (b) tako da se smanje njihovi izvještajni zahtjevi na one koji su određeni u dijelu 7. Priloga I. pod uvjetom da njihov ukupni doprinos nacionalnoj bilanci monetarnih financijskih institucija što se tiče stanja ne prelazi 10 % nacionalne bilance monetarnih financijskih institucija niti 1 % bilance monetarnih financijskih institucija europodručja.

(e)

Nacionalne središnje banke moraju pravodobno provjeriti ispunjavanje uvjeta određenih u točkama (a) i (d) kako bi odobrile ili, prema potrebi, opozvale odstupanje s učinkom od početka svake godine.

(f)

Male monetarne financijske institucije mogu odlučiti ne iskoristiti odstupanja te ispuniti izvještajne zahtjeve u punom opsegu.

—

novčani fondovi dostavljaju podatke jednom mjesečno u skladu s „kombiniranim pristupom” određenim u Prilogu I. Uredbe (EZ) br. 958/2007 (ESB/2007/8) te u skladu sa zahtjevima za pravodobnošću određenima u članku 9. ove Uredbe,

—

novčani fondovi dostavljaju podatke o stanju dionica/udjela novčanih fondova na kraju mjeseca u skladu sa zahtjevima za pravodobnošću određenima u članku 6. stavku 2.

(a)

„Dionice/udjeli u novčanim fondovima na ime” znači dionice/udjeli u vezi s kojima se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom vodi evidencija o identitetu imatelja, uključujući informacije o njihovoj rezidentnosti. „Dionice/udjeli u novčanim fondovima koji glase na donositelja” znači dionice/udjeli u novčanim fondovima u vezi s kojima se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ne vodi evidencija o identitetu imatelja ili u vezi s kojima se vodi evidencija koja ne uključuje informacije o rezidentnosti imatelja.

(b)

Kada se dionice/udjeli na ime ili dionice/udjeli koji glase na donositelja izdaju prvi put ili kada tržišna kretanja zahtijevaju promjenu mogućnosti ili kombinaciju mogućnosti (kako je određeno u odjeljku 5.5. u djela 2. Priloga I.), nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja od jedne godine u vezi sa zahtjevima određenima u odjeljku 5.5. dijela 2. Priloga I.

(c)

U odnosu na rezidentnost imatelja dionica/udjela u novčanim fondovima, nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja izvještajnim jedinicama pod uvjetom da se potrebni statistički podaci prikupljaju iz drugih raspoloživih izvora u skladu s odjeljkom 5.5. dijela 2. Priloga I. Nacionalne središnje banke moraju pravodobno provjeriti ispunjavanje ovog uvjeta kako bi u suradnji s ESB-om odobrile ili, prema potrebi, opozvale odstupanje s učinkom od početka svake godine. Nacionalne središnje banke mogu utvrditi i održavati popis izvještajnih ostalih financijskih posrednika u skladu s načelima određenima u odjeljku 5.5. dijela 2. Priloga I.

(a)

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2006/48/EZ i članak 2. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) te podložno točki (b), nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja pojedinim institucijama za elektronički novac. Nacionalne središnje banke moraju pravodobno provjeriti ispunjavanje zahtjeva iz točke (b) kako bi odobrile ili, prema potrebi, opozvale odstupanje. Svaka nacionalna središnja banka koja odobri spomenuto odstupanje mora o tome izvijestiti ESB.

(b)

Nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja pojedinim institucijama za elektronički novac ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

(c)

Ako institucija za elektronički novac kojoj je odobreno odstupanje nije izuzeta od minimalnih obveznih pričuva, ona mora dostavljati barem tromjesečne podatke potrebne za izračun osnovice za obračun pričuva, kako je određeno u Prilogu III. Institucija se može odlučiti za mjesečno dostavljanje ograničenog skupa podataka o osnovici za obračun pričuva.

(d)

Kad god se pojedinoj instituciji za elektronički novac odobri odstupanje, ESB će za statističke potrebe unijeti instituciju na popis monetarnih financijskih institucija kao nefinancijsko društvo. Navedenu će se instituciju također tretirati kao nefinancijsko društvo u situacijama kad je ona protustranka MFI-ja. Instituciju se nastavlja tretirati kao kreditnu instituciju za potrebe odredbi o minimalnim obveznim pričuvama ESB-a.

(a)

Ne dovodeći u pitanje stavak 1., nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja u vezi s dostavljanjem podataka novčanih fondova o vrijednosnim usklađivanjima tako da uklone sve zahtjeve u skladu s kojima novčani fondovi moraju dostavljati podatke o vrijednosnim usklađivanjima.

(b)

Nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja u vezi s učestalošću i pravodobnošću dostavljanja podataka o revalorizaciji cijena vrijednosnih papira te zahtijevati navedene podatke tromjesečno te jednako pravodobno kao i podatke o stanjima koja se iskazuju tromjesečno, uz primjenu sljedećih zahtjeva:

(c)

Nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanje u odnosu na dostavljanje podataka o revalorizaciji cijena vrijednosnih papira, uključujući odobravanje potpunog izuzeća od navedenog dostavljanja podataka kreditnim institucijama koje iskazuju mjesečne podatke o stanju vrijednosnih papira za svaki vrijednosni papir posebno, uz primjenu sljedećih zahtjeva:

(a)

popisa monetarnih financijskih institucija za statističke potrebe (vidi dio 1. za utvrđivanje određenih monetarnih financijskih institucija); i

(b)

specifikacije statističkih podataka koje navedene monetarne financijske institucije dostavljaju mjesečnom, tromjesečnom i godišnjom učestalošću (vidi dijelove 2., 3., 4., 5., 6. i 7.).

1.1.

Financijske institucije osim kreditnih institucija koje izdaju financijske instrumente koji se smatraju bliskim supstitutima depozita klasificiraju se kao monetarne financijske institucije pod uvjetom da ispunjavaju definiciju monetarne financijske institucije u ostalim aspektima. Klasifikacija se temelji na kriterijima zamjenjivosti depozita (tj. jesu li obveze klasificirane kao depoziti), što se utvrđuje prema njihovoj likvidnosti, pri čemu se kombiniraju obilježja prenosivosti, konvertibilnosti, sigurnosti i utrživosti, uzimajući u obzir, prema potrebi, razdoblje njihovog izdavanja.

Navedeni kriteriji zamjenjivosti depozita također se primjenjuju za utvrđivanje je li obveze potrebno klasificirati kao depozite, osim ako postoji posebna kategorija za takve obveze.

1.2.

Za potrebe utvrđivanja zamjenjivosti depozita i klasificiranja obveza kao depozita:

2.1

Novčani fondovi utvrđeni su kao subjekti za zajednička ulaganja čije su dionice/udjeli, u smislu likvidnosti, bliski supstituti depozita te koji ponajprije ulažu u instrumente tržišta novca i/ili u dionice/udjele novčanih fondova i/ili ostale prenosive dužničke instrumente s preostalim dospijećem do i uključujući jednu godinu i/ili u bankovne depozite i/ili koji teže stopi povrata koja se približava kamatnim stopama na instrumente tržišta novca. Kriteriji koji se primjenjuju pri utvrđivanju novčanih fondova izvode se iz javnog prospekta, pravila fonda, dokumenata o osnivanju, utvrđenih statuta ili internih akata, dokumenata o upisu kapitala ili investicijskih ugovora, marketinške dokumentacije ili bilo kojeg drugog dokumenta subjekta za zajednička ulaganja sa sličnim učinkom.

Sam novčani fond ili osoba koja ga zakonski zastupa osigurava dostavljanje informacija potrebnih za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva. Kada to nalažu praktični razlozi, podatke može dostaviti bilo koji subjekt koji djeluje u kontekstu financijskih aktivnosti koje uključuju dionice/udjele novčanih fondova, kao što su depozitoriji.

2.2.

Za potrebe utvrđivanja novčanih fondova:

5.1.

Sastavljanje monetarnih agregata i protustavki koje se odnose na države članice sudionice zahtijeva utvrđivanje protustranki na teritoriju države članice sudionice koje sastavljaju sektor imatelja novca. Za navedene potrebe protustranke koje nisu monetarne financijske institucije dijele se, u skladu s ESA 95 (vidi Prilog II. dio 3.), na opću državu (S.13), pri čemu je središnja država (S.1311) u ukupnim obvezama po depozitima utvrđena zasebno, i ostale rezidentne sektore. Kako bi se izračunala mjesečna sektorska disagregacija monetarnih agregata i protustavki kredita, ostali domaći sektori dalje se dijele na sljedeće podsektore: ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije (S.123 + S.124), osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.125), nefinancijska društva (S.11) te kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14 + S.15). Za trgovce pojedince/društva osoba bez pravne osobnosti vidi odjeljak 3. Za potrebe sustava minimalnih pričuva ESB-a, u vezi s ukupnim obvezama po depozitima i kategorijama depozita „ depoziti s ugovorenim rokom dospijeća duljim od dvije godine”, „iskupivi depoziti s otkaznim rokom duljim od dvije godine” i „repo ugovorima” obavlja se dodatna podjela na kreditne institucije, druge protustranke koje su monetarne financijske institucije i središnju državu.

5.2.

U slučaju ukupnih obveza po depozitima, obveza po depozitima s dospijećem do dvije godine te kategorije imovine „vrijednosni papiri osim dionica”, uvodi se dodatna podjela za protustranke koje su financijska društva posebne namjene.

5.3.

Određeni depoziti/krediti koji proizlaze iz repo/obratnih repo ugovora ili analognih operacija s „ostalim financijskim posrednicima (S.123) + pomoćnim financijskim institucijama (S.124)” mogu se odnositi na transakcije sa središnjom protustrankom. Središnja protustranka je subjekt koji pravno posreduje između protustranki u ugovorima kojima se trguje na financijskim tržištima tako da postaje kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu. Budući da su navedene transakcije često zamjena za bilateralne poslove između monetarnih financijskih institucija, uvodi se dodatna razlika unutar kategorije depozita „repo ugovori” u odnosu na poslove s tim protustrankama. Dodatna razlika uvodi se unutar kategorije „krediti” u odnosu na obratne repo ugovore s tim protustrankama.

5.4.

Protustranke koje se nalaze na domaćem teritoriju te u ostalim državama članicama sudionicama utvrđuju se zasebno i tretiraju na isti način u svim statističkim raščlambama. Nema zahtjeva u vezi s geografskom raščlambom protustranki koje se nalaze izvan teritorija država članica sudionica. Protustranke koje se nalaze na teritoriju država članica sudionica utvrđuju se u skladu s njihovim domaćim sektorom ili institucionalnom klasifikacijom u skladu s popisom monetarnih financijskih institucija za statističke potrebe te Sektorskim priručnikom ESB-a (1) koji u najvećoj mogućoj mjeri slijedi načela klasifikacije koja su usklađena s ESA 95.

5.5.

U slučaju dionica/udjela u novčanim fondovima koje su izdale monetarne financijske institucije sudionice izvještajna jedinica dostavlja barem podatke o rezidentnosti imatelja u skladu s raščlambom na domaće/ostale države članice sudionice/ostatak svijeta kako bi se omogućilo isključivanje udjela nerezidenata država članica nesudionica. U vezi s dionicama/udjelima na ime novčani fondovi izdavatelji ili osobe koje ih zakonski zastupaju dostavljaju podatke o raščlambi prema rezidentnosti imatelja njihovih izdanih dionica/udjela u mjesečnoj bilanci. U vezi s dionicama/udjelima koji glase na donositelja izvještajne jedinice dostavljaju podatke o raščlambi prema rezidentnosti imatelja dionica/udjela u novčanim fondovima u skladu s pristupom koji odredi dotični NSB u suglasnosti s ESB-om. Ovaj zahtjev ograničen je na jednu od sljedećih mogućnosti ili kombinaciju tih mogućnosti koje se odabiru uzimajući u obzir organizaciju dotičnih tržišta i nacionalne propise u dotičnoj državi članici. NSB će periodično nadzirati ovaj zahtjev.

1.

Raščlamba kredita nemonetarnim financijskim institucijama država članica sudionica po podsektoru, dospijeću te kolateralu u obliku nekretnina (vidi tablicu 2.).

Navedeno se zahtijeva kako bi se omogućio nadzor cjelokupne strukture ukupnoga kreditnog financiranja monetarnih financijskih institucija (kredita i vrijednosnih papira) prema sektoru imatelja novca po podsektorima i dospijeću. Za nefinancijska društva i kućanstva zahtijevaju se daljnje pozicije „od toga:” koje utvrđuju kredite osigurane kolateralom u obliku nekretnina.

Za kredite nominirane u eurima s izvornim rokom dospijeća duljim od jedne i duljim od dvije godine nefinancijskim društvima i kućanstvima zahtijevaju se daljnje pozicije „od toga:” za određena preostala dospijeća i razdoblja promjene kamatne stope (vidi tablicu 2.). Promjena kamatne stope smatra se promjenom kamatne stope na kredit koja je predviđena u trenutačnom ugovoru o kreditu. Krediti koji podliježu promjeni kamate stope, uključuju, inter alia, kredite s kamatnim stopama koje se periodično revidiraju u skladu s promjenom indeksa (npr. EURIBOR), kredite s kamatnim stopama koje se redovito revidiraju (promjenjive kamatne stope) i kredite s kamatnim stopama koje se revidiraju u skladu s diskrecijskim pravom monetarnih financijskih institucija.

2.

Raščlamba obveza po depozitima monetarnih financijskih institucija prema općoj državi (osim središnje države) država članica sudionica po podsektoru (vidi tablicu 2.).

Navedeno se zahtijeva kao dopunska informacija podacima koji se dostavljaju mjesečno.

3.

Raščlamba pozicija s protustrankama izvan država članica sudionica (države članice nesudionice i ostatak svijeta) po sektorima (vidi tablicu 2.).

Sektorska klasifikacija u skladu sa Sustavom nacionalnih računa (SNA 93) primjenjuje se ako ESA 95 nije na snazi.

4.

Raščlamba prema državama (vidi tablicu 3.).

Ova se raščlamba zahtijeva radi analize daljnjih monetarnih kretanja te također za potrebe prijelaznih zahtjeva i kontrolu kvalitete podataka.

5.

Raščlamba prema valutama (vidi tablicu 4.).

Ova se raščlamba zahtijeva kako bi se omogućio izračun transakcija za monetarne agregate i protustavke prilagođene za tečajne razlike, kada navedeni agregati uključuju ukupno sve valute.